Naslov Psihološka osjetljivost osoba s psihičkim smetnjama na učinke COVID-19 pandemije Naslov (engleski) PSYCHOLOGICAL SENSITIVITY OF PERSONS WITH PSYCHOLOGICAL DISORDERS TO THE EFFECTS OF A COVID-19 PANDEMIC Autor Ivanka Modrić Mentor Vesna Antičević (mentor)Član povjerenstva Ante Buljubašić (predsjednik povjerenstva) Član povjerenstva Mario Marendić (član povjerenstva)Član povjerenstva Vesna Antičević (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2021-10-08, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Ciljevi: Provedeno istraživanje imalo je sljedeće ciljeve: ispitati razlike u anksioznosti, depresivnosti i stresu među osobama koje su prije psihoterapijski liječene i osoba koje nisu psihoterapijski liječene; ispitati razlike u simptomima PTSP-a među osobama koje su prije psihoterapijski liječene i osoba koje nisu psihoterapijski liječene; ispitati prediktorski značaj prijašnjeg psihoterapijskog liječenja na pojavnost depresivnosti, anksioznosti i stresa.
Metode: Istraživanje je provedeno online primjenom samoprocjenskih upitnika tijekom ožujka i travnja 2020. godine. U istraživanju je sudjelovalo 1234 ispitanika od kojih oko 388 s psihičkim poteškoćama.
Prosječna je dob ispitanika 39 godina. Mjerni instrumenti korišteni za dokazivanje hipoteza jesu sljedeći upitnici. 1. Upitnik depresije, anksioznosti i stresa (DASS), 2. PCL-5 upitnik za procjenu simptoma PTSP-a 3.
Upitnik općih podataka koji je pripremljen za potrebe ovog istraživanja. U radu su korištene metode deskriptivne statistike kojima su prezentirane srednje vrijednosti, i to aritmetička sredina i medijan, te standardna devijacija i interkvartilni raspon kao pokazatelji odstupanja od srednje vrijednosti. Ispitanici su podijeljeni u dvije skupine, i to skupinu ispitanika s psihičkim poteškoćama i skupinu ispitanika koji nisu navodili postojanje psihičkih smetnji. Ispitivanje razlika u numeričkim vrijednostima između promatranih skupina provedeno je Mann-Whitney U testom, dok je utjecaj psihoterapije na depresivnost, anksioznost i stres (DASS) ispitan regresijskom analizom.
Rezultati: Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da su razine anksioznosti, depresije, stresa te simptomi posttraumatskoga stresnog poremećaja značajno više izraženi kod ispitanika koji se psihoterapijski liječe u odnosu na one koji nisu nikada liječeni. Isto tako utvrđen je prediktorski značaj prijašnjeg psihoterapijskog liječenja na više razine depresije, anksioznosti i stresa. Rezultatima studije potvrđene su sve tri istraživačke hipoteze.
Zaključak: Zaključeno je da skupina ispitanika koja je psihoterapijski liječi pokazuje više psihološko opterećenje za vrijeme pandemije COVID-19 u odnosu na populaciju koja nikada nije psihoterapijski liječena.
Sažetak (engleski) Objectives: The conducted research had the following objectives: to examine the differences in anxiety, depression and stress between persons who had previously been treated with psychotherapy and persons who had not been treated with psychotherapy; to examine differences in the symptoms of PTSD between people who have previously been treated with psychotherapy and people who have not been treated with psychotherapy; finally, we aimed to examine the predictor significance of earlier psychotherapeutic treatment to the levels of depression, anxiety, and stress.
Methods: The research was conducted online using self-assessment questionnaires during March and April 2020. The study involved 1234 participants, of whom 388 with mental disabilities. The average age was 39 years. The measurement instruments used to prove the hypotheses were the following questionnaires:
1. Depression, Anxiety and Stress Questionnaire (DASS), 2. PCL-5 Questionnaire for Assessing PTSD Symptoms and 3. General Data Questionnaire, which was prepared for the purposes of this study. Following methods of descriptive statistics were used: mean values, arithmetic mean, median, standard deviation and interquartile range as indicators of deviation from the mean. Participants were divided into two groups, a group of respondents with mental disabilities and a group of participants who did not report the existence of mental disorders. Difference in numerical values among the observed groups were analyzed using Mann-Whitney U test. Impact of psychotherapy on depression, anxiety, and stress (DASS) were examined by regression analysis.
Results: The results of the study showed that the levels of anxiety, depression, stress and symptoms of post-traumatic stress disorder were significantly higher in subjects previously treated with psychotherapy than in untreated subjects. The predictor significance of previous psychotherapeutic treatment to higher levels of depression, anxiety, and stress was also determined. The results of the study confirmed all three research hypotheses.
Conclusion: It was concluded that the group of subjects who were treated with psychotherapy showed a higher psychological load during the COVID-19 pandemic compared to the population that was never treated with psychotherapy.
Ključne riječi
COVID-19 pandemija
psihičke poteškoće
mentalno zdravlje
stres
Ključne riječi (engleski)
COVID-19 pandemic
mental difficulties
mental health
stress
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:176:747239 Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2021-10-15 05:48:38
