prikaz prve stranice dokumenta Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19
  Preuzmi
PDF 555.88 KB
završni rad
Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19
2022. urn:nbn:hr:176:581369
Marović, Anđela
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija
Katedra za sestrinstvo

Citirajte ovaj rad

Marović, A. (2022). Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19 (Završni rad). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:581369

Marović, Anđela. "Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19." Završni rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:581369

Marović, Anđela. "Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19." Završni rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, 2022. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:581369

Marović, A. (2022). 'Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19', Završni rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, citirano: 30.03.2023., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:581369

Marović A. Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19 [Završni rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija; 2022 [pristupljeno 30.03.2023.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:581369

A. Marović, "Zastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19", Završni rad, Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel zdravstvenih studija, Split, 2022. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:581369

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:581369
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovZastupljenost stresa u hrvatskom sestrinstvu za vrijeme pandemije COVID-19
Naslov (engleski)Prevalence of stress among Croatian nurses during the COVID-19 pandemic
AutorAnđela Marović
MentorMatea Dolić (mentor)
Član povjerenstvaMario Marendić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDiana Aranza (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMatea Dolić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija
(Katedra za sestrinstvo)
Split
Datum i država obrane2022-09-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sažetak
Cilj ovog rada je ispitati zastupljenost stresa među medicinskim sestrama i tehničarima u Republici Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19 te identificirati glavne uzroke stresa. Također, u radu se ispitivao utjecaj razine obrazovanja i godina života na stresore u radnom okruženju i iskustvima druženja medicinskih sestara. Istraživanje je provedeno na 254 medicinske sestre, odnosno tehničara pomoću online anketnog upitnika koji se, osim od pitanja o općim podatcima ispitanika, sastojao od pitanja vezanih za iskustva medicinskih sestara s pandemijom, kao i za stresore s kojima su bile suočene. Za analizu podataka korišteni su χ2 test, T-test i Pearsonova korelacija. Značajna je razlika u zastupljenosti ispitanika s obzirom na stres tijekom pandemije (p < 0,001) što pokazuje da je većina medicinskih sestara osjećala veći stres za razliku od prije pandemije. Najčešći uzroci stresa su nedostatan broj djelatnika (59,29%), preopterećenost poslom (51,78%), loša organizacija posla (44,98%), 24-satna odgovornost (44,22%). Najveća srednja vrijednost stresa utvrđena je u kategoriji organizacija radnog mjesta i financijska pitanja (medijan=3,90). Dimenzija strahova sa srednjom vrijednosti 3,12 upućuje na povećanu razinu strahova tijekom pandemije. Najveći strah je prenošenje infekcije obitelji (47,43%). Nije pronađen utjecaj razine obrazovanja i godina života na stresore na radnom mjestu i na iskustva druženja medicinskih sestara. Istraživanje može poslužiti za podizanje svijesti o mentalnom zdravlju medicinskih sestara, kao i za dobivanje uvida u stresnu prirodu njihovog posla kako bi se razvile i primjenjivale strategije koje su učinkovite u prevenciji nepoželjnih posljedica stresa kroz poboljšanje uvjeta rada i razvijanje metoda nošenja sa stresom.
Sažetak (engleski)
This paper aims to examine prevalence of stress among Croatian nurses during the COVID-19 pandemic and to identify the main causes of stress. Also, this paper’s concern is the effect that level of education and age may have on the work stressors and nurses’ social life. The survey was conducted on 254 nurses via online questionnaire which besides questions about general personal data, included questions related to nurses’ experience with the pandemic, as well as stressors they were faced with. χ2 test, T-test and Pearson's correlation were used to analyse the data. The difference between the number of respondents in relation with stress during the pandemic is relevant (p < 0,001) which shows that most nurses experienced higher levels of stress than before the pandemic. The most common causes of stress are lack of workers (59,29%), work overload (51,78%), poor job organization (44,98%), 24-hours responsibility (44,22%). The highest stress mean value is determined in workplace organization and financial issues category (the median=3,90). Fear dimension with mean value 3,12 suggests higher fear level during the pandemic. Biggest fear was transmitting infection to family (47,43%). The correlation between level of education/age and work stressors/social aspect was not found. This study can serve as an aid in raising awareness about nurses’ mental health, as well as getting insight into the stressful nature of their work with the purpose of developing and applying strategies that are effectful in prevention of unwanted consequences of stress through better work conditions and developing better coping skills.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:176:581369
Studijski programNaziv: Sestrinstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (univ.bacc.med.techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-09-28 13:33:18