| Sažetak | UVOD: Šećerna bolest (diabetes mellitus) kronična je bolest koja može dovesti do ozbiljnih mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija. Ključnu ulogu u prevenciji ovih komplikacija imaju zdrave životne navike, uključujući pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i higijenu, kao i adekvatna edukacija pacijenata. Medicinsko osoblje, posebice liječnici i medicinske sestre, ima važnu ulogu u pružanju točnih i pouzdanih informacija pacijentima kako bi ih motivirali na pravilnu brigu o vlastitom zdravlju. Kvalitetna edukacija pacijenata može značajno smanjiti rizik od komplikacija i poboljšati njihovu kvalitetu života.
CILJ: Glavni cilj ove studije je utvrditi povezanost između životnih navika i znanja o šećernoj bolesti s učestalosti pojave mikravosakularnih i makrovaskularnih komplikacija kod oboljelih od šećerne bolesti.
ISPITANICI I METODE: Ova presječna studija provedena je u KBC-u Split kako bi se ispitala povezanost životnih navika i znanja pacijenata sa šećernom bolešću u prevenciji vaskularnih komplikacija. Podaci su prikupljeni anonimnim anketama tijekom hospitalizacije ili pregleda, koristeći upitnike o demografiji, tjelesnoj aktivnosti, prehrani, znanju o bolesti i kvaliteti života. Studiju je odobrilo Etičko povjerenstvo KBC-a Split, a sudjelovanje ispitanika bilo je dobrovoljno i anonimno.
REZULTATI: U istraživanju je sudjelovalo 216 ispitanika, pri čemu su osobe s komplikacijama bile statistički značajno starije (p = 0,004), u mirovini (p = 0,011), živjele na otoku (p = 0,034) i imale drugu kroničnu bolest (p = 0,003). Nisu utvrđene statistički značajne razlike u pridržavanju mediteranske prehrane (p = 0,289). Nije uočena povezanost između komplikacija i pušenja (p = 0,180), konzumacije alkohola (p = 0,414) ili tjelesne aktivnosti (p = 0,213), ali je granična značajnost uočena za vrijeme provedeno sjedeći (5,0 ± 2,7 vs. 4,3 ± 2,7 sati dnevno, p = 0,051). Ispitanici bez komplikacija imali su bolje znanje o prehrani (prosječan broj točnih odgovora 4,3 ± 1,5 vs. 3,9 ± 1,6, p = 0,049), dok su ispitanici s komplikacijama bolje prepoznali oštećenja koja nisu povezana sa šećernom bolesti (94,9% vs. 85,7%, p = 0,041).
ZAKLJUČAK: Rezultati provedene studije ističu značaj kontinuirane edukacije pacijenata sa šećernom bolesti, s naglaskom na prehranu, tjelesnu aktivnost i identifikaciju rizičnih čimbenika za moguće komplikacije. Edukacijama bi se osiguralo dugotrajno održavanje i poboljšanje znanja, što bi pomoglo u smanjenju rizika od komplikacija i unapređenju kvalitete života oboljelih. |
| Sažetak (engleski) | INTRODUCTION: Diabetes mellitus is a chronic disease that can lead to serious microvascular and macrovascular complications. Healthy lifestyle habits, including proper nutrition, physical activity, and hygiene, as well as adequate patient education, play a key role in preventing these complications. Healthcare professionals, particularly doctors and nurses, have an important role in providing accurate and reliable information to patients to motivate them to take proper care of their health. Quality patient education can significantly reduce the risk of complications and improve their quality of life.
AIM: The main objective of this study is to determine the association between lifestyle habits and knowledge about diabetes with the frequency of microvascular and macrovascular complications in individuals with diabetes.
PARTICIPANTS AND METHODS: This cross-sectional study was conducted at the University Hospital Centre Split to examine the relationship between patients' lifestyle habits and knowledge about diabetes in the prevention of vascular complications. Data were collected through anonymous surveys during hospitalization or medical examinations, using questionnaires on demographics, physical activity, diet, knowledge about the disease, and quality of life. The study was approved by the Ethics Committee of the University Hospital Centre Split, and participants took part voluntarily and anonymously.
RESULTS: The study included 216 participants, with individuals experiencing complications being significantly older (p = 0.004), more often retired (p = 0.011), living on an island (p = 0.034), and having another chronic disease (p = 0.003). No significant differences were found in adherence to the Mediterranean diet (p = 0.289). There was no observed association between complications and smoking (p = 0.180), alcohol consumption (p = 0.414), or physical activity (p = 0.213), but a borderline significance was noted for time spent sitting (5.0 ± 2.7 vs. 4.3 ± 2.7 hours per day, p = 0.051). Participants without complications had better knowledge about nutrition (average number of correct answers 4.3 ± 1.5 vs. 3.9 ± 1.6, p = 0.049), whereas participants with complications were more likely to recognize conditions unrelated to diabetes (94.9% vs. 85.7%, p = 0.041).
CONCLUSION: The study's results highlight the importance of continuing education for patients with diabetes, emphasising nutrition and physical activity, and identifying risk factors for possible complications. Education would ensure long-term maintenance and improvement of knowledge, which would help reduce the risk of complications and improve patient's quality of life. |
