Naslov Hitna helikopterska medicinska služba u Republici Hrvatskoj
Naslov (engleski) HELICOPTER EMERGENCY MEDICAL SERVICE IN REPUBLIC CROATIA
Autor Goran Karna
Mentor Ante Buljubašić (mentor)
Član povjerenstva Rahela Orlandini (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Matea Dolić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ante Buljubašić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu (Sveučilišni odjel zdravstvenih studija) Split
Datum i država obrane 2016-07-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti
Sažetak Cilj: Cilj ovog završnog rada je prikazati rad i rezultate Helikopterske hitne medicinske službe HHMS, koji se odvijao u sklopu Pilot projekta Ministarstva zdravlja i usporediti ih s dosadašnjim načinom rada u Hitnom zračnom medicinskom prijevozu.
Metode: Istraživanje je provedeno retrospektivnom analizom podataka iz Pilot projekta HHMS od 09. rujna 2015. do 09. siječnja 2016. godine. Podaci su preuzeti od Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, uz odobrenje ravnateljice Maje Grba – Bujević, dr. med..
Rezultati: Od 9. rujna 2015., do 9. siječnja 2016. godine obavljeno je ukupno 229 intervencija. Iz baze na otoku Krku obavljeno je 104 intervencije od toga na otocima 102 intervencije, a na kopnu 2 intervencije. 102 intervencije bile su u Primorsko-goranskoj županiji i 2 u Zadarskoj županiji. Iz baze na otoku Braču obavljeno je 125 intervencija, na otocima 89 intervencija, a na kopnu 36 intervencija 80 intervencija bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 44 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i 1 u Šibensko-kninskoj županiji. Helikopterski medicinski timovi su najčešće intervenirali pri zbrinjavanju srčanih bolesnika (69), pacijenata s traumom (47), bolesnika s moždanim udarom (17), hitnom zbrinjavanju trudnica (14), hitnim stanjima kod djece (14) i drugim hitnim stanjima (68). U istom vremenskom razdoblju vojni helikopteri obavili su 64 hitna medicinska prijevoza. Cijena leta po satu u pilot projektu bila je značajno niža od cijene vojnog helikoptera, a vrijeme intervencije kraće nego vrijeme intervencije vojnog helikoptera. HHMS zbrinula je sve pacijente u okviru zlatnog sata. Po prvi puta u RH obavljen je primarni transport..
Zaključak: Pilot projekt pokazao je opravdanost, isplativost i potrebu uvođenja HHMS u integrirani sustav hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj. Na taj način bi se ostvarilo učinkovitije pružanje hitne medicinske skrbi te povezivanje primarne zdravstvene zaštite u izoliranim zemljopisnim područjima sa sekundarnom i tercijarnom zdravstvenom zaštitom. Uspostava HHMS može imati pozitivan demografski učinak na stanovništvo naših otoka i ruralnih krajeva te se pozitivno odraziti na turističku ponudu Republike Hrvatske. Također, primarna zadaća vojnih helikoptera ne bi trebala biti prijevoz bolesnika i spašavanje, osim u slučajevima velikih nesreća i katastrofa.
Sažetak (engleski) Objective: The objective of this final work is to show the work and the results of the Helicopter Emergency Medical Service HEMS, which took place as part of the Pilot project of the Ministry of Health and compare them with the current way of working in an emergency medical helicopter transport.
Methods: The study was conducted by retrospective analysis of data from the Pilot project HEMS, from 09 September 2015. do 9 January 2016. Data were taken from the Croatian Institute for Emergency Medical Services, with the approval of the Director Maja Grba - Bujević.
Results: From 9 September 2015 to 9 January 2016, was preformed 229 interventions. From the base on the island Krk was carried out 104 interventions, 102 interventions on islands, and 2 interventions on land. 102 interventions were in Primorsko - goranska county and 2 in Zadar county. From the base on the island Brač carried out 125 interventions, 89 intervention on islands and 36 intervention on land. 80 intervention was in Splitsko-dalmatinska county, 44 in Dubrovačko - neretvanska county and one in Šibensko – kninska county. Helicopter medical teams most often intervened in case of heart patients (69), patients with trauma (47), patients with stroke (17), emergency management of pregnant women (14), emergencies in children (14) and other emergencies (68). In the same period, military helicopters were carried out 64 emergency medical transportation. Flight price per hour in the Pilot project was significantly lower than the cost of a military helicopter, and the intervention time shorter than during the intervention of the military helicopter. HEMS transported all patients within the „golden hour“. The primary flight was preformed for the first time in the Republic of Croatia.
Conclusion: The Pilot project has shown justification, cost effectiveness and the need to introduce HEMS in an integrated system of emergency medical services in the Republic of Croatia. This would more effectively provide emergency medical care and linking primary health care in isolated areas with secondary and tertiary health care. Establishment of HEMS can have a positive demographic effect on the population s of our islands and rural areas and have a positive impact on the tourist offer of the Croatian. Also, the primary task of the military helicopter should not be patient transport and rescue, except in cases of major accidents and disasters.
Ključne riječi
Helikopterske hitne medicinske službe HHMS
hitna medicinska skrb
prijevoz bolesnika i spašavanje
Ključne riječi (engleski)
Helicopter Emergency Medical Service HEMS
emergency medical care
patient transport and rescue
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:176:696639
Studijski program Naziv: Sestrinstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: preddiplomski Akademski / stručni naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva (univ.bacc.med.techn.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-05-18 11:17:06