| Sažetak | Cilj rada: istražiti postoje li razlike u pojavi akutnih infekcija gornjih dišnih putova, upale pluća i gripe u svih dobno-spolnih skupina na području Splitsko-dalmatinske Županije u odnosu na Republiku Hrvatsku u petogodišnjem razdoblju 2008.–2012. godine, te koja je uloga medicinske sestre u prevenciji gripe i liječenju bolesnika od gripe.
Metoda: Istraživanje se temelji na podatcima dobivenim od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske i Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ za Splitsko-dalmatinsku županiju. Za Republiku Hrvatsku pored podataka Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske korišteni su podaci iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa i Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije
Rezultati: Najveće stope pobola od akutnih infekcija gornjih dišnih putova imaju djeca u dobi do 6 godina 1.800,91/1.000 stanovnika iste dobi (95% CI 912,66-2689,20) Iza njih najveću stopu pobola imali su djeca dobi 7-19 godina sa statistički značajno manjom prosječnom stopom od 573,66/1.000 (95% CI 420,03-727,30) U radno sposobnoj dobi mali su prosječnu godišnju stopu pobola od 234,40/1.000 (95% CI 197,76-271,04). Pripadnici najstariji dobne skupine 65 i više godina imali su prosječnu godišnju stopu pobola 151,16/1.000 (95% CI 121,37-180,94).
Između SDŽ i R. Hrvatske nije bilo statistički značajnih razlika pobola u PZZ zbog AIGDP osim zbog gripe u dobi 65 i više godina gdje RH ima veće stope pobola i kod stopa pobola od upala pluća gdje SDŽ ima veće stope pobola u istoj dobi.
Bolničko liječenje zbog akutnih infekcija gornjih dišnih putova izuzetno rijetko se primjenjuje dok je bolničko liječenje zbog upala pluća češća pojava, a u posljednje vrijeme sve češće su hospitalizacije i zbog gripe.
69
Do 2009. godine može se tvrditi da je broj hospitalizacija/bolničkih otpusta zbog gripe u SDŽ i u Hrvatskoj bio beznačajan da bi se isti 2009. i 2011. godine višestruko povećao. Najmanji brojevi hospitalizacija zbog gripe bili su 2006. i 2010. godine. Između SDŽ i Hrvatske nema statističke značajnosti razlika stopa bolničkih otpusta
Kao i kod broja liječenih zbog upala pluća u PZZ tako i kod broja hospitalizacija/bolničkih otpusta zbog upala pluća nema značajnih oscilacija u broju otpusta između pojedinih godina. SDŽ u odnosu na R. Hrvatsku ima statistički značajno veće stope hospitalizacija/otpusta zbog upala pluća (χ²=24,75;p<0,001).
Smrtnosti od AIGDP gotovo nema. U razdoblju 2008.-2012. godine jedan smrtni ishod zbio se na 5.000 liječenih zbog gripe u PZZ što daje prosječni godišnji letalitet od 0,02%.
Broj umrlih od upala pluća u stalnom je padu, te je letalitet od upala pluća ispod 1% za posljednje dvije godine .
Zbog stalnog porasta broja oboljelih od glomerularne bolesti bubrega streptokoknim infekcijama treba posvetiti posebnu pozornost.
Uspješnost prevencije čitave bolesti akutnih infekcija dišnog sustava više zavise o općim mjerama prevencije i liječenju na razini PZZ nego o specifičnim mjerama prevencije. |
| Sažetak (engleski) | Target: To explore if there is a diifference between the occurrence of acute upper respiratory tract infection, pneumonia and influence in all age groups in Splitsko Dalmatunska county in comparison with the results of the Republic of Croatia in a five years time frame from 2008 to 2012. the target is also to expolore the share of nurses in prevention of Methodology: The foundation of the survey is based on information obtained from Public Institute for statistics of the Republic of Croatia and the Court of public health teaching institute for public health for Splitsko-Dalmatian county. For the Republic of Croatia as well as information gained from the Public Institute for statistics some information were obtained from Croatian health and statistics Yearbook and the European office of World's health organisation.
The highest rates of incidence of acute upper respiratory tract infections have children aged up to 6 years 1,800.91 / 1,000 population of the same age (95% CI 912.66 to 2689.20) Behind them the highest rates of morbidity had children aged 7-19 years, with significantly lower average rate of 573.66 / 1.000 (95% CI 420.03 to 727.30) In the working age population there is small average annual rate of morbidity 234.40 / 1.000 (95% CI 197.76 to 271 , 04). Members of the oldest age group 65 years and older had an average annual rate of morbidity 151.16 / 1.000 (95% CI 121.37 to 180.94).
Between SDŽ and R. Croatia was no statistically significant difference in the incidence of PHC due AIGDP except the flu at age 65 years and over, where Croatia has higher rates of mortality and morbidity rates in the pneumonia where SDŽ has higher rates of morbidity at the same age.
Hospitalization for acute upper respiratory infection is rarely applied while hospitalization due to pneumonia is more common, and lately increasingly of hospitalization because of influenza.
71
By 2009 it could be argued that the number of hospitalizations / hospital discharge due to influenza in SDŽ and in Croatia was insignificant to the same 2009 and 2011 increased manifold. The minimum number of hospitalizations due to influenza were in 2006 and 2010. Between SDŽ and Croatian there is no statistically significant difference in rates of hospital discharge
As with the number treated for pneumonia in PHC and in the number of hospitalizations / hospital discharge for pneumonia there is no significant fluctuations in the number of discharge between individual years. SDŽ in relation to the Republic of Croatia has significantly higher rates of hospitalization / discharge due to pneumonia (χ² = 24.75, p <0.001).
Mortality AIGDP is almost gone. In the period from 2008th to 2012th one fatality occurred in 5000 treated for flu in PHC which gives the average annual fatality of 0.02%.
The number of deaths from pneumonia is in constant decline, and the lethality of pneumonia is less than 1% for last two years.
Due to the constant increase in the number of patients with glomerular kidney disease streptococcal infections should be given special attention.
The success of the entire group of diseases prevention of acute respiratory infections are more dependent about general measures of prevention and treatment at the primary health care than on specific preventive measures. |
