| Sažetak | Cilj rada je pokazati prednosti automatizacije u laboratorijskoj imunohematološkoj dijagnostici.
Izvori podataka i metode
Automatizacija se rabi za opisivanje procesa u kojem jedan ili više laboratorijskih analizatora izrađuje velik broj analiza uz minimalno sudjelovanje laboratorijskog osoblja. Primjena automatizacije počela je pedesetih godina prošlog stoljeća kada je Leonard Skeggs konstruirao prvi protočni analizator. Automatizaciji je prethodila poluautomatizacija. U laboratoriju imamo dvije vrste automatizacije, potpuna i modularna automatizacija. Laboratorijska analiza sastoji se od: uzimanja primarnog uzorka, identificiranje uzorka, dostavljanje uzorka u laboratorij, pripremanje uzorka za analizu, postavljanje i aspiriranje uzorka, postupanje s uzorkom u analizatoru, rukovanje i pohrana reagensa, dopremanje reagensa, faza kemijske reakcije, mjerenje reakcijskog produkta, registriranje i računanje rezultata i izdavanje rezultata pretrage korisniku. Svaki korak laboratorijske analize u nekim laboratorijima je potpuno automatiziran. Analizatori se razlikuju prema svojim mogućnostima i načinu rada. Dijele se na: jednokanalne, višekanalne, skupne, sekvencijalne, paralelne, selektivne, neselektivne, protočne, centrifugalne i film analizatore. Zdravstvene ustanove s malim opterećenjem više preferiraju poluautomatske sustave, a ne potpunu automatizaciju. Problem poluautomatskih sustava je niža razina sigurnosti, označavanje uzorka, razrjeđivanje, dodavanje reagensa i tumačenje rezultata. Automatizacija u imunohematologiji je skupa i zahtjeva velika početna ulaganja. Obuka osoblja je važna komponenta. Mora biti jasna i jednostavna.
Kao logičan slijed događaja sve prisutnije automatizacije primjena informacijske tehnologije u laboratorijima pojavila se još potkraj sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Laboratorijski informacijski sustav ( LIS) danas je sve manje lokalnog karaktera, nego čini dio bolničkog informacijskog sustava ( BIS-a). Većina analizatora koji se rabe u laboratorijima povezana je izravno ili preko elektroničkog sučelja s LIS- om. Primjena računala dovodi do povećanja učinkovitosti laboratorijskog rada , te je od velike pomoći laboratorijskom osoblju.
Rezultati
Ortho Auto/ Vue analizator koristi se za određivanje imunohematološkog profila dobrovoljnih darivatelja krvi. Svaki aparat mora imati servisnu knjižicu, radnu uputu, obrazac: obavijest o neispravnosti ili kvaru opreme evidencija dnevno/ tjedno čišćenje uređaja, obavijest o uklanjanju kvara, plan godišnjeg programiranog održavanja, validiranje uređaja nakon popravka, evidencija čišćenja uređaja nakon upotrebe, evidencija održavanja pribora za centrifugu, certifikat.
Zaključak
Cilj uspješne automatizacije je promijeniti način rada u laboratoriju. Budućnost automatizacije su velike robotički komercijalni laboratoriji (konsolidacija manjih laboratorija u regionalne laboratorije) i "Point- of- care testing" ( pretrage uz pacijenta). Neophodne vještine su poznavanje analitičkih principa i tehnološka orijentacija. |
| Sažetak (engleski) | Objective
Main objective of paper is to show adventages of automatization in laboratory imunohematoloy in diagnostics.
Source of informations and methods
Automatization is used for describing a process in which 1 or more analyzer produces large numiber of analysis with minimum participation of laboratory staff. Use of automatization started in 1950 ҆ s when Leonard Skeggs contructed first flow analyzer. Automatization was preceded by semiautomatization. 2 types of automatization are used in laboratory: complete and modular. Laboratory analysis is consist from: sampling, identification og sample, delivering to laboratory, sample preparation for analysis, selting and aspirating of sample, right procedure in analyzer, handling and storage of reagents, delivering reagents, chemical reaction, measuring reaction product, registrating and calculating result and finally handing out the test results. Each step of lab analysis is completely automatised in some laboratories. Analysers differ by their potential and method. They are divided into: monochannal, multichannel, group, sequential, parallel, selective, nonselestive, flow, centrifugal and film analyzers. Health institutions with small load prefer semiautomatized analyzers rather then completely automatised ones. But problems with semiautomatised systems are: lower rate of safeness, sample labeling, sample dilution, reagents adding and interpretation of results. Automatization in immunohematology is very expensive and it requirs big initial investment. Staff education is very important item. It has to be clear and simple.
Big usage of automatization lead to development of informatization in 1970 ҆ s. Laboratory informational system ( LIS) isn ҆ t so local but it becomes part of hospital information system ( BIS). Most of the analyzers is connected to LIS through electronic interface or directly. Use of computer is leading to increase of efficiency in laboratory work, and is also very helpful for staff. Main objective of automatization is change in laboratory work. That includes not only changing tools and processes, but also workplace and finally changing the perception of staff about their job.
Results
Auto/vue is used to determine immunohematological profile of voluntary blood donors. Each apparatus must have service book, operating instructions, forms: notification about malfunction of equipment, record about daily/ weekly machine cleanup; notification og malfunction removal, annual plan of programed maintenance, validation of equipment after repairment, record about clearing after usage, record for maintenance of materials for centrifuge, certificate.
Conclusion
Successful automatization leads to change sin work methods in laboratory work. Future of automatization lies in big robotic commercial laboratory ( consolidation of smaller laboratorijes into regional) and „ point- of- care testing“ ( tests along pacient). Necessary shills are linowing analitic principles and understanding technological orientation.
|
