Naslov Intraepitelne lezije vrata maternice Naslov (engleski) INTRAEPITHELIAL CERVICAL LESIONS Autor Helena Mijić Mentor Dinka Šundov (mentor)Član povjerenstva Dinka Šundov (član povjerenstva)Član povjerenstva Merica Glavina Durdov (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Sonja Koren (član povjerenstva) Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2017-09-28, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak CILJ ISTRAŽIVANJA: Utvrditi udio abnormalnih Papa nalaza, njihovu raspodjelu po dobi žene i Bethesda kategorijama te analizirati sukladnost nalaza citološke analize s konačnom patohistološkom dijagnozom.
ISPITANICI I METODE: U istraživnje su uključene 652 ispitanice s abnormalnim nalazom Papa testa. Uzorci su obrađeni i citomorfološki analizirani na Odjelu za kliničku citologiju Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC Split od 01. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine. Uvidom u medicinsku dokumentaciju prikupljeni su klinički podaci o dobi ispitanica, citološkoj dijagnozi te dostupnom patohistološkom nalazu.
REZULTATI: Abnormalan nalaz Papa testa nađen je u 3,6% uzoraka. Intraepitelne lezije činile su 98% abnormalnih nalaza. Najveća zastupljenost abnormalnih Papa nalaza je u dobnoj skupini 30 do 39 godina. Najbrojniju skupinu čini ASC-US (38%) i LSIL (32%). ASC-H je dijagnosticiran u 6% ispitanica, dok je 12% uzoraka zadovoljilo citomorfološke kriterije za HSIL. U 55% uzoraka patohistološka analiza potvrdila je citomorfološku dijagnozu. Negativan patohistološki nalaz nakon pozitivnog nalaza Papa testa nađen je u 20% ispitanica. U ovoj kategoriji, LSIL je dijagnosticiran u 37%, a HSIL u 44% slučajeva. Među patohistološkom uzorcima, LSIL je dijagnosticiran u 15%, a HSIL u 48% ispitanica. U 32% slučajeva nakon citološke dijagnoze LSIL, patološkom analizom nađen je HSIL. U 13% slučajeva neslaganja, kod citološke dijagnoze HSIL-a, patohistološka dijagnoza odgovarala je LSIL leziji, dok je u 11% slučajeva, konačna patohistološka analiza utvrdila invazivni karcinom. Abnormalne žljezdane stanice nađene su u 11% Papa uzoraka. Najčešća patohistološka dijagnoza u ovoj kategoriji je polip.
ZAKLJUČAK: Citološko-histološka korelacija mora biti „zlatni standard“ sa slojevitim pristupom. Rezultati analize „dvosmjerne“ korelacije, potaknute bilo rezultatom citološke analize Papa testa ili analize bioptičkog uzorka moraju se integrirati s ciljem kontinuiranog poboljšanja kvalitete laboratorija.
Sažetak (engleski) OBJECTIVES: The aim of the study was to analyse the distribution of abnormal Pap smears according to the age and Bethesda categories, as well as to determine validity of cytological analysis in relation to final pathohistological diagnosis.
PATIENTS AND METHODS: The study included 652 patients with abnormal Pap smears. The samples were analysed at the Department of Clinical Cytology Clinical Hospital Centre Split, from January 1st 2015 till December 31st 2015. Clinical data with cytological and pathohistological diagnoses were collected from the medical records of the Department.
RESULTS: Abnormal Pap smears were found in 3,6% samples. Intraepithelial lesions were found in 98% abnormal smears. The highest incidence were in the age group of 30-39 years. The most common category of the abnormal report were ASC-US (38%) and LSIL (32%). ASC-H was diagnosed in 6% and HSIL in 12% of Pap samples. Cytomorphological diagnosis was pathohistologicaly confirmed in 55% cases. Negative patohistological report was found in 20% of cases with abnormal Pap smears. In this group, LSIL was reported in 37% and HSIL in 44% cases. LSIL was found in 15 % and HSIL in 48% of biopsy samples. In 32% of cases following cytological diagnosis of LSIL, pathological analysis showed HSIL. In 13% of HSIL cases in cytological reports, pathohistological report was corresponded to LSIL, while in 11% of cases, final pathohistological report established invasive cancer. AGC was found in 11% of Pap smears. The most common pathohistological diagnosis in this category was polyp.
CONCLUSION: Cytological- histologic correlation must be the “gold standard“ with multi-layered approach. “Bidirectional“ correlation, initiated by either a Pap test result or a cervical biopsy result, must be integrated and used for continuous quality improvement.
Ključne riječi
intraepitalne
lezije
maternica (ključne riječi unio urednik)
Ključne riječi (engleski)
intraepithelial
lesions
uterus (ključne riječi unio urednik)
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:176:938160 Studijski program Naziv: Medicinska laboratorijska dijagnostika Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-04-27 12:14:12
