Cilj istraživanja: Prikazati učestalost pretilosti kod učenika prvih razreda srednje škole u Splitsko–dalmatinskoj županiji u razdoblju od školske godine 2010./2011. do 2014./2015. godine. Također istražiti i udio pretilosti kod učenika prema spolu i reljefnim cjelinama. Ispitanici i metode: U istraživanju su obuhvaćeni učenici/e prvih razreda srednje škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji u promatranom razdoblju od 2010./2011. do 2014./2015. školske godine prema reljefnim cjelinama (priobalje, otoci, zaleđe). Ukupno ispitana populacija kroz navedeno vremensko razdoblje broji 24739 učenika od čega 12377 dječaka i 12364 djevojčica. U školskoj godini 2010./2011. pregledano je 5280 učenika, 2011./2012. pregledano je 5072 učenika, 4995 učenika je pregledano u 2012./2013., 4983 učenika u 2013./2014. dok je 2014./2015. pregledan ukupno 4401 učenik. Riječ je o primarnom izvoru podataka prikupljenom iz preventivnih zdravstvenih kartona. U cilju dokazivanja/opovrgavanja postavljene hipoteze u ovom diplomskom radu koristi se Hi kvadrat test. Razina statističke značajnosti postavljena je na p<0,05. Rezultati: Postoji statistički značajna razlika u pretilosti učenika prvih razreda srednje škole u Splitsko–dalmatinskoj županiji vidljiva prema spolnoj razdiobi gdje je statistički više pretilih učenika muškog spola u školskoj godini 2012./2013., dok je u školskim godinama 2013./2014. i 2014./2015. statistički više pretilo učenika ženskog spola. Postoji i statistički značajna razlika u pretilosti učenika prema reljefnim cjelinama u promatranom razdoblju. Na otocima i u zaleđu statistički više je pretile djece u školskim godinama 2010./2011., 2011./2012. u usporedbi s priobaljem. Također, u školskoj godini 2012./2013. statistički je više pretilih učenika u zaleđu, a u 2013./2014. i 2014./2015. statistički je više pretilih učenika na otocima s obzirom na ostale reljefne cjeline (p<0,05). Zaključak: Pretilost je jedan od većih zdravstvenih problema današnjice koji je poprimio razmjere globalne epidemije. Budući da je pretilost dokazani rizični čimbenik za više masovnih kroničnih nezaraznih bolesti važno je na vrijeme otkriti djecu koja su prekomjerno uhranjena ili su već pretila, te provoditi ciljne preventivne mjere i aktivnosti za promicanje zdravog načina života. Promicanje pravilne i uravnotežene prehrane, poticanje tjelesne aktivnosti i ne sjedilačkog načina života te edukacija roditelja o pravilnim prehrambenim navikama predstavlja način na koji danas mogu djelovati zdravstveni djelatnici na smanjenje prevalencije pretilosti i bolju budućnost djece.