| Sažetak | Cilj: Cilj našeg istraživanja bio je pokazati postoji li značajna razlika u dnevnoj pospanosti, polisomnografskim značajkama i ko-morbiditetima između bolesnika koji imaju OSA povezanu s REM stadijem i onih koji imaju OSA prisutnu ravnomjerno u REM i non-REM stadijima spavanja.
Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno na 38 ispitanika iz skupine bolesnika s apnejom tijekom spavanja dominantno u REM stadiju te 38 ispitanika iz kontrolne skupine koji su bili spareni prema dobi, spolu, indeksu tjelesne mase (BMI) i stupnju OSA (prema indeksu AHI). U studiji je sudjelovalo 26 muškaraca i 12 žena u svakoj skupini, prosječne životne dobi 54-55 godina. Sva polisomnografska snimanja i anketiranje provedeni su u Centru za medicinu spavanja MF split i Kliničkog bolničkog centra Split s pomoću polisomnografskog uređaja Alice 5LE (Philips, Respironics, Eindhoven, Nizozemska) te Berlinskog upitnika, STOP upitnika, Epworthove ljestvice pospanosti i Pittsburgh sleep quality indeksa (PSQI).
Rezultati: Rezultati našeg istraživanja pokazali su da nije postojala razlika između bolesnika koji su imali OSA povezanu s REM stadijem i onih koji su imali OSA prisutnu ravnomjerno u REM i non-REM stadijima u rezultatima cjelonoćne polisomnografije u smislu saturacije hemoglobina kisikom. Bolesnici koji su imali OSA povezanu s REM stadijem više su hrkali (136,03130,78 min vs. 68,0057,94 min u kontrolnoj skupini, P<0,05), ali su bili manje pospani tijekom dana u odnosu na kontrolnu skupinu (broj bodova na ESS ljestvici 6,40±5,31 vs. 7,81±4,77 u kontrolnoj skupini, P=0,224). Učestalost komorbiditeta povezanih s OSA, osobito arterijske hipertenzije bila je veća u bolesnika koji su imali OSA povezanu s REM stadijem nego u bolesnika iz kontrolne skupine.
Zaključak: Naše istraživanje pokazalo je da bolesnici koji imaju OSA povezanu s REM stadijem nisu imali značajnih razlika u odnosu na one koji su imali OSA prisutnu ravnomjerno u REM i non-REM stadijima spavanja. Učestalost komorbiditeta bila je podjednaka u obje skupine bolesnika osim što su bolesnici koji imaju OSA povezanu s REM stadijem imali veću učestalost arterijske hipertenzije. |
| Sažetak (engleski) | Purpose: The aim of this study was to determine if there was a difference in daytime sleepiness, polysomnographic values and co-morbidities between the patients suffering from REM-related OSA and those suffering from OSA equally distributed in REM and non-REM sleep stages.
Methods: A total of 38 patients with REM-related OSA and 38 patients with non-REM OSA were adjusted for age, gender, BMI and AHI, of whom 26 men and 12 women in each group, mean age 54-55 years. Sleep studies and questionnaires were performed in Split Sleep Medicine Center using Alice 5LE (Philips, Respironics, Eindhoven, Nizozemska), STOP questionnaire, Berlin questionnaire, Epworth Sleepiness Scala and Pittsburgh sleep quality index.
Results: Results of our study indicated there was no significant difference between patients with REM-related OSA and controls in full-night polysomnographic results concerning haemoglobin oxygen saturation in comparison to control subjects. Patients with REM-related OSA had higher snoring time (136,03130,78 vs. 68,0057,94, P<0,05), but they were less sleepy during the day in comparison to control subjects (6,40±5,31 vs. 7,81±4,77, P=0,224). Comorbidities related to OSA, specially arterial hypertension, were more frequent in REM-related OSA group in comparison to control subjects.
Conclusion: Our study indicated there were no significant differences between patients with REM-related OSA compared with patients with non-REM OSA, other than more frequent comorbidities such as arterial hypertension. |
