Cilj: Cilj ovog istraživanja je bio ispitati doprinos znanja i stavova te osobnih čimbenika (dob i spol) o stupnju anksioznosti prema procesu starenja kod budućih zdravstvenih radnika (studenata Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Split i Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Splitu). Metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 429 ispitanika. Istraživanje je provedeno metodom on-line anketiranja pomoću Google obrasca u akademskoj godini 2019./2020., u razdoblju ožujak-lipanj 2020. U istraživanju je korišten anonimni upitnik sastavljen od više odjeljaka u kojima se, uz osnovne demografske odrednice, ispituju stavovi, znanje i anksioznost prema starijim osobama. Stavovi prema starijim osobama ispitani su korištenjem Kogan ljestvice stavova. Znanja ispitanika su ispitana korište-njem Palmore upitnika znanja, a anksioznost prema starenju ispitana je pomoću ljestvice anksioznosti prema starenju. Rezultati: Ispitanici ovog istraživanja su pokazali srednju razinu znanja, no bez statističke značajne razlike između ispitanika koji su pohađali predmet Gerijatrija i onih koji to nisu (P=0,678). Zabilježena je negativna i granično statistički značajna poveza-nost između razine znanja o starijim osobama i anksioznosti prema starenju (r=-0,10; P=0,042). Također, zabilježena je granično statistički značajna između čimbenika straha od gubitka (r=-0,11; P=0,019), dok kod čimbenika straha od starijih ljudi, psihološke zabrinutosti i zabrinutosti za tjelesni izgled, nije zabilježena statistički značajna razlika. Nije zabilježena statistički značajna razlika u odnosu na dob i spol. Zaključak: Unatoč tome što su ispitanici ovog istraživanja pokazali srednju razinu znanja, i dalje je prisutna anksioznost prema starenju. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu dodatne edukacije iz područja gerijatrije, kao i povećanje interakcije sa starijim osobama kroz praktični dio nastave.