| Abstract | UVOD: Dobrovoljno darivanje krvi je kratak i jednostavan postupak koji većina zdravih osoba dobro podnosi. Kod određenog broja darivatelja tijekom i nakon darivanja krvi javljaju se neželjene reakcije koje se mogu podijeliti na lokalne i sustavne reakcije, a prema težini simptoma na blage, srednje teške i teške. Medicinska sestra kontinuirano nadzire darivatelja i poduzima aktivnosti s ciljem prevencije, prepoznavanja, tretiranja i bilježenja svih štetnih reakcija i događaja.
CILJ: Prikazati ulogu medicinske sestre u postupku darivanja krvi te analizirati stopu pojavnosti neželjenih reakcija i komplikacija u Zavodu za transfuzijsku medicinu KBC Split od 2020. do 2023. godine, s naglaskom na čimbenike rizika prema dobi, spolu, prethodnim neželjenim reakcijama davanja krvi, prema mjesecima u godini te prema mjestu održavanja akcija.
MATERIJALI I METODE: Provedeno je retrospektivno četverogodišnje istraživanje. Podaci o donacijama pune krvi i krvnih sastojaka u promatranom razdoblju prikupljeni su uvidom u transfuzijski informatički sustav e-Delphyn te prema izvješćima Odsjeka za kontrolu i osiguranje kvalitete.
REZULTATI: Istraživanje je uključilo 81.684 dobrovoljna davatelja krvi koji su dali krv u razdoblju od 2020. do 2023. Tijekom studije zabilježeno je 355 neželjenih reakcija, odnosno 0,4% od ukupnog broja donacija, od kojih su 8 (2%) bile lokalne, a 347 (98%) sustavne. Blagih vazovagalnih reakcija bilo je 243 (68%) od ukupnog broja prijavljenih reakcija. U 2022. godini zabilježeno je najviše prijavljenih reakcija i komplikacija (n=119), dok je u 2020. godini broj prijavljenih reakcija bio najmanji (n=58). Lokalne reakcije su zabilježene u malom broju, a najčešće su to bili hematomi, uz povrede živca i arterijske punkcije. Prosječna dob darivatelja koji su imali reakcije iznosila je 31,02 godine. Najveći broj reakcija i komplikacija prijavljen je kod darivatelja koji su darivali krv prvi put, s ukupno 125 prijavljenih neželjenih reakcija i komplikacija. Pojavnost reakcija smanjuje se s povećanjem broja darivanja.
ZAKLJUČAK: Darivanje krvi je postupak s niskom incidencijom neželjenih reakcija i događaja. Čimbenici rizika za pojavnost reakcija su mlađa dob te darivanje krvi prvi put. Najčešće se evidentiraju blage vazovagalne reakcije koje ne zahtijevaju medicinsku intervenciju. Medicinska sestra je ključna u praćenju postupka, uočavanju reakcija, njihovom zbrinjavanju i prijavljivanju. |
| Abstract (english) | INTRODUCTION: Voluntary blood donation is a short and simple procedure that most healthy individuals tolerate well. However, a certain number of donors experience adverse reactions during and after blood donation, which can be classified as local or systemic reactions, and according to symptom severity, as mild, moderate, or severe. The nurse continuously monitors the donor and takes action to prevent, recognize, treat, and document any adverse reactions and events.
AIM: To present the role of the nurse in the blood donation process and to analyze the incidence of adverse reactions and complications at the Department of Transfusion Medicine, KBC Split, from 2020 to 2023, with a focus on risk factors by age, gender, previous adverse reactions, months of the year, and location of blood donation campaigns.
MATERIALS AND METHODS: A retrospective four-year study was conducted. Data on whole blood and blood component donations in the observed period were collected through the e-Delphyn transfusion information system and based on reports from the Department of Quality Control and Assurance.
RESULTS: The study included 81,684 voluntary blood donors who donated blood between 2020 and 2023. A total of 355 adverse reactions were recorded, representing 0.4% of all donations, of which 8 (2%) were local and 347 (98%) were systemic. Mild vasovagal reactions accounted for 243 (68%) of all reported reactions. The highest number of reported reactions and complications was in 2022 (n=119), while the lowest was in 2020 (n=58). Local reactions were recorded in small numbers, most commonly hematomas, followed by nerve injuries and arterial punctures. The average age of donors who experienced reactions was 31.02 years. The highest number of reactions and complications was reported among first-time donors, with a total of 125 adverse reactions and complications. The incidence of reactions decreases with an increasing number of donations.
CONCLUSION: Blood donation is a procedure with a low incidence of adverse reactions and events. Risk factors for reactions include younger age and first-time donation. Mild vasovagal reactions, which do not require medical intervention, are the most commonly recorded. The nurse plays a crucial role in monitoring the procedure, identifying reactions, managing them, and reporting them. |
