Nakon što se dijete rodi, treba napraviti detaljan opći pregled jer tako možemo saznati na kojoj su razini razvijenosti organski sustavi te kako funkcioniraju. Znajući što je normalno, moći ćemo na vrijeme prepoznati patološka stanja, pa tako i kongenitalne malformacije. Prema podatcima iz JILD-a u KBC –u Split u vremenu od 2002. do 2011. godine. 31,4 % primljene novorođenčadi imalo je kongenitalnu malformaciju. Najzastupljenije su bile kongenitalne malformacije probavnog sustava, preko 50 %. Cilj rada je bio prikazati sestrinsku ulogu u brizi za dijete s kongenitalnim malformacijama. Kongenitalne malformacije novorođenčadi su raznolike i brojne. Liječenje i zdravstvena njega je dugotrajan i zahtjevan proces. Svaka prijeoperacijska priprema ima svoje specifičnosti ovisno o vrsti kongenitalne malformacije. Dobra pijeoperacijska priprema povećava postotak uspješnosti operacije, kao što i kvalitetna poslijeopracijska zdravstvena njega uveliko pridonosi boljem ishodu liječenja. Novorođenčad moraju biti stalno monitorirana jer se njihovo stanje može naglo promijeniti, a uloga medicinske sestre je da to prepozna na vrijeme. Poteškoće koje kongenitalne malformacije stvaraju djetetu različite su od sustava do sustava, ali isto tako se mogu i preklapati. Kongenitalne malformacije dišnog sustava stvaraju poteškoće disanja, dok kongenitalne malformacije probavnog sustava mogu stvoriti probavne poteškoće, ali i poteškoće disanja. Prilikom rada s novorođenačadi treba se strogo pridržavati aseptičnog načina. Važna je kontrola infekcije jer su novorođenčad najosjetljiviji bolesnici te razvoj infekcije može imati letalni ishod. Značajna je uloga medicinske sestre kako u prijeopracijskoj pripremi tako i u poslijeoperacijskoj njezi novorođenčadi s kongenitalnim malformacijama.