Ciljevi istraživanja: Osnovni cilj istraživanja je utvrditi zašto majke na području SDŽ ne pohađaju besplatne grupe za potporu dojenja. Dodatni cilj bio je ispitati koliko majki koristi usluge GPD. Saznati mišljenje majki o samoj grupi te ustanoviti povezanost između pohađanje GPD i isključivog i ukupnog dojenja 3 mjeseca nakon poroda. Metode: Istraživanje je provedeno u Splitsko – dalmatinskoj županij u vremenu od srpnja do listopada 2017.g. Ispitanice su bile majke (n=110) koje su dojile ili još doje svoje posljednje dijete, a koje su rodile najmanje pred mjesec dana, a najviše pred godinu dana. Anonimni upitnik sastojao se od 3 dijela: 1) osobni i demografski podatci, 2) podatci o dojenju posljednjeg djeteta, 3) pitanja o GPD za majke koje su išle na GPD i majke koje nisu išle na GPD. Odgovori ispitanika prikazani su korištenjem tabelarnog prikaza. Primjenjujući metode deskriptivne statistike prikazana je aritmetička sredina i prosječno odstupanje od prve posjete ispitanica na GPD. Rezultati: U ovom je istraživanju ispitano 110 majki, od kojih je samo 10 pohađalo tečaj za GPD na području Splitsko-dalmatinske županije. Najčešći razlog odlaska na grupu 60 % ispitanica navodi da je pomoći od voditeljice grupe s njegom djeteta i dojenjem, a najčešći razlog ne-odlaska 41 % ispitanica navodi da nisu imale problema s dojenjem. Sve ispitanice 100 % koje su pohađale GPD izjavile su da im je bilo vrlo korisno i bile su zadovoljne s radom grupe te bi preporučile drugim majkama odlazak na grupu. Od ispitanica koje nisu pohađale GPD, njih 41 % nije imalo problema dok 34 % nije uopće znalo za postojanje GPD. Najveći broj ispitanica smatra da bi informaciju o postojanju GPD-a trebalo dobiti u rodilištu. Među ispitanicima koji nisu išle na GPD, glavni motivirajući faktor za sudjelovanje na GPD-u bi bio da se nalazi u blizini mjestu čuvanje starije djece za vrijeme trajanja grupe, a 23 % smatra da bi trebale biti namijenjene svim majkama, a ne samo dojiljama. Najviše njih je navelo patronažne sestre kao najveću podršku i pomoć u dojenju, a suprotno očekivanom, 60 % ispitanica navelo je da je obitelj najviše odmogla pri dojenju. Ispitanice prvi put dolaze na GPD 45 dana nakon poroda. Preferirana učestalost održavanja grupe ispitanice navode da je mjesečno dva puta u društvenom prostoru i to u popodnevnim satima. Zaključak: Majke na području SDŽ nisu dovoljno upoznate s pojmom i radom grupe za potporu dojenja. Potrebno je pojačano raditi na osvještavanju majki o dobrobitima dojenja za njih i za njihovo dijete te ih uputiti na važnost traženja informacija od educiranih zdravstvenih djelatnika i savjetnika te odlaska na grupe za potporu dojenja.U cilju promicanja i podrške dojenjupotrebna je trenirana i praktična pomoć svakog zdravstvenog radnika (medicinske sestre,ginekologe,pedijatre) koji u svom radu dolazi u kontakt s majkama i djecom. ''Bolnice - prijatelji djece'' trebaju ulagati u edukaciju svojih djelatnika, omogućiti im da budu informirani o najnovijim trendovima, informacijama, novim saznanjima o dojenju te promicanju dojenja. Potrebno je djelatnicima osigurati odlaske na tečajeve za dojenje koji su organizirani po drugim gradovima, sami organizirati tečajeve/grupe potpore za dojenje u svojim bolnicama, domovima zdravlja.