Cilj istraživanja: Glavni cilj ovog istraživanja jeistražiti pitanje može li svijest o vlastitoj smrtnosti djelovati kao motivacijski čimbenik u brizi o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi. Uz istraživanje koje je provedeno na našoj populaciji, predstavlja doprinos proučavanju i boljem razumijevanju konstrukta pozitivnog odnosa prema životu, tj. smisla u životu. Ovim istraživanjem se željelo eksploratornom faktorskom analizom vidjeti kakvi će se rezultati dobiti na našem uzorku, te odrediti i metrijske karakteristike Upitnika. Specifični ciljevi ovog istraživanja suutvrditi koja je razina svijesti i brige o vlastitom zdravlju kod srednjoškolaca na području grada Dubrovnika. Uz pomoć dobivenih rezultata moguće je izraditi daljnje smjernice za podizanje razine svijesti o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi. Metode: Ovo istraživanje ustrojno je kao presječna studija. Za procjenu normalnosti raspodjele podataka koristit će se Kolmogorov-Smirnov test (K-test). Teste se koristi za procjenu hipoteze, uspoređujući raspodjelu podataka s očekivanom normalnom raspodjelom. Koristit će se Mann Whitney Test za usporedbu bodova odnosno razliku u stupnju brige za vlastito zdravlje i zdravlje drugih ljudi između učenika muškog i ženskog spola u Medicinskoj škole Dubrovnik. Znanstvena vrijednost planiranog istraživanja: • nutarnja valjanost Svijest o vlastitoj smrtnosti na poslu mjeri se standardiziranim i validiranim upitnikom koji će se primijeniti u ovom istraživanju, tj. za testiranje hipoteze odabrana je primjerena glavna mjera ishoda. Rezultati: Ovako distribuirani rezultati, sukladno tematici istraživanja, pokazuju da su ispitanici u značajnoj mjeri pokazali otvorenost ka pozitivnijim mislima i višoj razini svijesti u pogledu smrtnosti. Zaključci: Istraživanje je otkrilo postojanje značajne razlike u smjeru i intenzitetu stavova ispitanika o smrtnosti kao motivirajućem čimbeniku brige o zdravlju i životu.Među anketiranim ispitanicima dominiraju stavovi “Kada se osjećaš loše pomaže misliti na lijepe trenutke. ” i „Dok razmišljam o smrti mislim o prolaznosti života, običnosti ljudi i njihovoj nevažnosti“. Istraživanjem je otkriveno nepostojanje statistički značajne razlike sume bodova muških i ženskih ispitanika na skali stavova o smrtnosti. No, s druge strane javlja se postojanje statistički značajne razlike u stavovima ispitanika različite dobi. Postoje statistički značajne razlike u razini svijesti o smrtnosti ispitanika iz različitih razreda srednje škole. Postoji statistički značajna razlika u stavovima o smrtnosti kao motivirajućem čimbeniku brige o zdravlju i životu ispitanika različitih zanimanja. Najčešći problemi u razumijevanju smrti kod ispitanika iskazani tvrdnjama„Kako ću umrijeti?“, „Koji je smisao života?“,„Hoće li biti bolno?“, „Brine me to da te jednostavno nema!“ te„Čudno mi je da eto tako sve završi.“