Kardiovaskularne bolesti su uzrok broj jedan smrtnosti u svijetu, a alarmantni statistički podaci govore da je i u Hrvatskoj svaka druga smrt prouzročena kardiovaskularnim bolestima te da je stopa smrtnosti od srčanog udara vrlo visoka. Alarmantna je činjenica da se među uzrocima te bolesti, pored nasljednih, nalaze rizični faktori na koje se može utjecati - nedovoljno fizičke aktivnosti, pušenje i nepravilna prehrana. Cilj istraživanja je utvrditi zastupljenost rizičnih faktora na uzorku radno sposobne populacije oboljelih od srčanog udara koji se liječe na Klinici za bolesti srca i krvnih žila u KBC-u Split na lokaciji Križine, odnosno najzastupljeniju kategoriju faktora rizika na koje se ne može, na koje se može djelomično utjecati i na koje se može utjecati. Uzorak su činili radno sposobni pojedinci (18 – 65 godine života) s medicinskom dijagnozom srčanog udara i u njemu je sudjelovalo 60 ispitanika koji su u istraživanju sudjelovali dobrovoljno i anonimno. Provedenim istraživanjem djelomično je potvrđena hipoteza da je najzastupljeniji faktor rizika kod radno sposobne populacije - pozitivna obiteljska anamneza - prisutan kod više od 65 % ispitanika, ali najzastupljeniji faktor rizika kod ispitanika je tjelesna neaktivnost (68,3 %). Prethodno navedeni podaci jasno ukazuju na potrebu rješavanja ovog velikog javnozdravstvenog problema, odnosno smanjenja pobolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a time i srčanog udara, kroz dobro osmišljene i planirane preventivne aktivnosti i kampanje na svim razinama kako bi se suvremeni čovjek potaknuo na promjenu dosadašnjeg nezdravog, u zdrav način života.