Cilj istraživanja Ovim istraživanjem smo željeli utvrditi stavove učenika o kontracepcijskim sredstvima, postoje li razlike u stavovima u odnosu na spol te ima li razlike u stavovima u odnosu na mjesto školovanja. Ispitanici i metode Istraživanjem su obuhvaćeni učenici završnih razreda srednjih medicinskih škola smjera medicinska sestra – tehničar opće njege u gradovima Pula, Osijek i Split. Sudjelovalo je 180 ispitanika. Istraživanje je provedeno u svibnju i lipnju 2018. godine. U ovom istraživanju je korišten Upitnik stavova o kontracepciji (Contraceptive Atitude Scale- CAS). Upitnik se sastoji od trideset tvrdnji za koju svaki ispitanik treba zaokružiti svoje slaganje ili neslaganje. Ponuđeni odgovori su u rasponu od „uopće nisam suglasan/a“, „nisam suglasan/a“, „neodlučan/a“, „suglasan/a“ do “u potpunosti sam suglasna“. U radu se koriste metode grafičkog i tabelarnog prikazivanja, Kolmogorov- Smirnov test, T-test, te Mann- Whitney U test. Metodama grafičkog i tabelarnog prikazivanja prikazana je struktura odgovora ispitanika. Prije provođenja testiranja razlika, upotrebom Kolmogorov- Smirnov testa testirana je normalnost distribucije gdje u slučaju utvrđenja normalnosti se koristi T-test, a u suprotnom Mann- Whitney U test. Analiza je rađena u statističkom programu STATISTICA 12. Zaključak je donesen pri razini signifikantnosti od 5% (p<0,05). Rezultati Prema spolu ispitanika, može se utvrditi da je najveći broj učenica (131; 75,72%), dok su učenici zastupljeni u uzorku s 42 ispitanika (24,48%). Testiranjem razlike u podržavanju korištenja kontracepcijskih sredstava s obzirom na mjesto školovanja nije utvrđena statistički značajna razlika (F=0,60; p=0,553). Prosječna razina podržavanja korištenja kontracepcijskih sredstava muškaraca je za 0,22 boda manja u odnosu na žene. Testiranjem razlike je utvrđeno da je riječ o statistički značajnoj razlici (t=0,274; p=0,007). Muškarci, u odnosu na žene imaju negativniji stav prema kontracepciji. Zaključak Adolescencija je jedno od najstresnijih razdoblja života. Promjene koje mlada osoba doživljava su kako fizičke prirode ali psihičke i emocionalne. Sačuvati tjelesno i mentalno zdravlje adolescenata je zadatak roditelja, nastavnika, zdravstvenih radnika kao i šire društvene zajednice. Reproduktivno zdravlje je na osobit način ugroženo. U svijetu turbulentnih promjena ovaj zadatak je veliki izazov. Kroz kontinuiranu edukaciju započetu u ranoj dječjoj dobi, mlada osoba može prepoznati opasnosti te im se oduprijeti i sačuvati svoje reproduktivno zdravlje.