Abstract | Uvod
Pored postignutih zamjetnih poboljšanja u smanjenju smrtnosti od akutnog infarkta miokarda (AIM) on je još uvijek jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta. Republika Hrvatska je još uvijek pri vrhu europskih zemalja s najvećim stopma smrtnosti od AIM. Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) ima statistički značajno manju smrtnost od prosjeka Republike Hrvatske, ali je još uvijek daleko iznad smrtnosti u europskim mediteranskim zemljama.
Cilj
Cilj ovog rada je istražiti oboljenje i smrtnost od AIM (I21, MKB-10) u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) u razdoblju 2005.-2014. godine, utvrditi njihove razlike po područjima SDŽ i odrediti mjesto i ulogu medicinske sestre prvostupnice u mjerama prevencije i zbrinjavanja bolesnika od AIM.
Materijal i metode
Istraživanje je provedeno korištenjem podataka rutinske zdravstvene statistike dostupne u Službi za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ, te iz dostupnih podataka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Europskog ureda svjetske zdravstvene organizacije.
Prikazani su pokazatelji incidencije i smrtnosti od AIM, ukupno, po spolu i dobi za SDŽ, po područjima SDŽ: priobalje, otoci i zagora, te petnaest epidemioloških područja NZJZ SDŽ. U ovoj retrospektivnoj studiji korišten je komparativni epidemiološki metod. Statistička obrada urađena je software programom Statistica 6.0 (StatSoft, Tulsa, USA).
Rezultati
U nedostatku registra za koronarnu bolest srca, incidencija AIM procijenjena je brojem hospitalizacija od AIM. Prosječna godišnja dobno standardizirana stopa hospitalizacija (DSSH) na 100.000 stanovnika SDŽ bila je za muški spol 180,00 (95% CI 168,23-191,76) i za ženski spol 79,88 (95% CI 75,48-84,28). DSSH stanovnika priobalja 134,80 (95% CI 126,23-143,35) bila je statistički značajno veća od DSSH stanovnika otoka 109,18 (93,05-125,30) i DSSH stanovnika zagore 106,11 (95% CI 94,14-118,08). Prosječna godišnja dobno standardizirana stopa smrtnosti (DSSS) na 100.000 za oba spola svih dobi kod stanovnika SDŽ bila je 71,54 (95% CI 64,02-79,06). Stanovnici priobalja oba spola svih dobi imali su DSSS 63,45 (95% CI 55,57-71,32), stanovnici zagore 92,41 (95% CI 82,77-102,04) i stanovnici otoka 81,81 (95% CI 71,45-92,17) što su statistički značajne razlike DSSS. Raščlamba po epidemiološkim područjima/ispostavama potvrđuje uočeno na tri osnovna područja SDŽ osim za stanovnike Ispostave Imotski koji imaju neočekivano statistički značajno manje DSSS 71,77/100.000 (95% ci 56,95-86,59) , u odnosu na druga od KBC Split jednako udaljena područja poput Ispostve Makarska 111,96/100.000 (95% CI 89,47-134,45) (P<0,0034).
Zaključak
Pored zamjetnih pozitivnih rezultata u trendu smanjenja stopa smrtnosti kod stanovnika SDŽ zahvaljujući mjerama sekundarne i tercijarne prevencije i intervencije, daljnja poboljšanja, tj. smanjenja stopa smrtnosti ne mogu se očekivati bez intervencija na primarnoj i sekundarnoj razini. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite daleko bi više trebalo uraditi na primarnoj prevenciji edukacijom građana na smanjenju rizičnih čimbenika za nastanak AIM gdje pored liječnika još veću važnost imaju izvanbolničke medicinske sestre prvostupnice. Istovremeno, specijalistička kardiološka internistička struka bi kroz polikliničke ambulate trebala što više približiti mjere sekundarne prevencije udaljenim područjima kako bi se njihova dostupnost izjednačila sa onom koju imaju stanovnici priobalja. |
Abstract (english) | INTRODUCTION
In addition to the remarkable improvements in reducing acute myocardial infarction (AMI) mortality, it is still one of the leading public health priorities. Republic of Croatia is still at the top of European countries with the highest death rates of AMI. The Split and Dalmatia County (SDC) has a statistically significantly lower mortality than the average for the Republic of Croatia, but is still far above mortality of European Mediterranean countries.
OBJECTIVE
The aim of this paper was to investigate AMI (I21, MKB-10) morbidity and mortality rates in the Split and Dalmatia County (SDC) for the period 2005-2014., determine their differences in SDC areas and to determine the place and role of the nursing bachelor in prevention and treatment of patients with AMI.
SOURCES AND METHODS
The research was conducted using data from routine health statistics available at the Public Health Institute of Split and Dalmatian County and from the available data from the Croatian Institute of Public Health and the European Office of the World Health Organization.
AMI incidence and mortality rates are shown in total, by sex and age for SDC, by SDC areas: islands, coast and inland, and fifteen epidemiological areas of the Public Health Institute in SDC. In this retrospective study a comparative epidemiological method was used. Statistical analysis was performed using the software Statististica 6.0 (StatSoft, Tulsa, USA).
RESULTS
Since there is no official register for coronary heart disease, AMI incidence is estimated by the number of hospitalization by AMI. The average annual age standardized hospitalization rate (ASHR) per 100,000 inhabitants of SDC was 180.00 (95% CI 168.23-191.76) for male gender and 79.88 (95% CI 75.48-84, 28) for female gender. ASHR for coastal population 134,80 (95% CI 126,23-143,35) was statistically significantly higher than ASHR for island population 109,18 (93,05-125,30) and ASHR for inland population 106,11 (95% CI 94.14 to 118.08). The average annual age standardized mortality rate (ASMR) for 100,000 habitants of SDC for both sexes of all ages was 71.54 (95% CI 64.02-79.06). Coastal population of both sexes of all ages had ASMR 63.45 (95% CI 55.57-71.32), residents of inland 92.41 (95% CI 82.77-102.04) and inhabitants of islands 81.81 (95 % CI 71.45-92.17) which show statistically significant differences in ASMR. Analysis on epidemiological areas / establishments has confirmed the results in the three main areas of SDC, except for residents of Imotski, who unexpectedly have statistically significantly lower ASMR 71.77 / 100.000 (95% cc 56.95-86.59) compared to the other equally remote areas such as the Substation of Makarska 111.96 / 100.000 (95% CI 89.47-134.45) (P <0.0034).
CONCLUSION
In addition to the noticeable positive results in the trend of the mortality rate decrease in the SDC population thanks to the measures of secondary and tertiary prevention and interventions, further improvements, i.e. reduction of mortality rates can not be expected without interventions at primary and secondary levels. At the primary level of health care, much more should be done on primary prevention by educating citizens on the reduction of the risk factors for the emergence of AMI, where the outpatient bachelors of nursing are even more important than doctors. At the same time, secondary prevention measures should be brought closer to the remote areas by specialized internistic cardiologists through the polyclinics to make their availability equitable with coastal residents. |