Paginacija

Specifičnosti sestrinske skrbi kod oboljelog od subarahnoidalnog krvarenja
Specifičnosti sestrinske skrbi kod oboljelog od subarahnoidalnog krvarenja
Nela Ćukušić
Subarahnoidalno krvarenje definirano je kao stanje kojeg karakterizira prisutnost krvi u subarahnoidalnom prostoru između meke i paučinaste moždane ovojnice. Obuhvaća manji postotak moždanih udara (5-7%) koji se nazivaju hemoragijskim moždanim udarima. Subarahnoidalno krvarenje akutno je stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku skrb te zbrinjavanje u kojem sudjeluje multidiciplinarni tim koji uključuje liječnike specijaliste neurologe, neurokirurge, anesteziologe, neuroradiologe te...
Specifičnosti sestrinske skrbi u oboljelih od gnojnog meningitisa
Specifičnosti sestrinske skrbi u oboljelih od gnojnog meningitisa
Vjera Šolić
Gnojni meningitis je prije izuma antibiotika bio smrtonosna upala moždanih ovojnica. Uzrokuju ga različite bakterije koje se dokazuju u krvi oboljelog ili cerebrospinalnom likvoru. Krv se uzorkuje u specifične sterilne setove sa podlogama tj bujonima. Postupak se naziva hemokultura, Čak i prije izoliranja uzročnika pristupa se antimikrobnom liječenju, ali je nerijetko potrebno i supurativno liječenje. Likvor se dobije postupkom lumbalne punkcije koju izvodi liječnik u aseptičnim...
Specifičnosti sestrinske skrbi za oboljele od moždanog udara
Specifičnosti sestrinske skrbi za oboljele od moždanog udara
Ivana Kljaković-Gašpić
Moždani udar definiran je kao klinički sindrom obilježen naglo nastalim neurološkim deficitom različitog intenziteta i trajanja čiji je uzrok cerebrovaskularni poremećaj. Treći je uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti u svijetu, a sve češće pogađa ljude u najproduktivnijoj životnoj dobi. Unatoč preventivnim mjerama i naprednim metodama dijagnostike i liječenja, moždani udar i dalje predstavlja rastući zdravstveni i socijalno-ekonomski problem. Akutni moždani udar...
Specifičnosti trijaže na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu
Specifičnosti trijaže na objedinjenom hitnom bolničkom prijemu
Matea Boras
Trijaža igra ključnu ulogu u organizaciji hitnih bolničkih prijema i omogućuje pravilnu raspodjelu limitiranih resursa kako bi se postigao najveći mogući stupanj učinkovitosti za sve pacijente. Uvođenjem objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP) i trijaže, osigurava se bolja i kvalitetnija hitna skrb za pacijente. Tijekom povijesti, početci trijaže se spominju na bojnim poljima u Francuskoj, a s vremenom se razvila i prilagodila potrebama hitnih medicinskih službi....
Specifičnosti u fizioterapiji kardioloških bolesnika
Specifičnosti u fizioterapiji kardioloških bolesnika
Sara Rupić
Ishemijska bolest srca jedna je od vodećih uzroka smrti u svijetu. Na nastanak ishemijske bolesti srca utječu mnogi čimbenici rizika kao što su pušenje, nezdrava prehrana, visoka razina stresa te nedostatak tjelesne aktivnosti. Iako se liječenje značajno poboljšalo organizacijom mreže primarne perkutane intervencije za zbrinjavanje akutnog infarkta miokarda, značajan broj bolesnika i dalje umire. Komplikacije infarkta miokarda i reinfarkcije su česte, a pravilnom kardiološkom...
Specifičnosti u zdravstvenoj njezi oboljelog od Amiotrofične lateralne skleroze
Specifičnosti u zdravstvenoj njezi oboljelog od Amiotrofične lateralne skleroze
Anđelo Vukić
Amiotrofična lateralna skleroza (ALS) je progresivna neurodegenerativna bolest koja zahvaća živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini. ALS čini oko 70% svih slučajeva bolesti motornih neurona i jedan od prvih simptoma koji se javlja je progresivna mišićna slabost i atrofija mišića ekstremiteta koje prate bulbarni simptomi. Atrofija mišića se javlja postepeno i na kraju zahvaća sve mišiće. Bulbarni oblik bolesti progredira znatno brže i u roku od 2 do 3 godine dolazi do...
Specifičnosti u zdravstvenoj njezi oboljelog od Guillain Barre sindroma
Specifičnosti u zdravstvenoj njezi oboljelog od Guillain Barre sindroma
Antonio Žeravica
Guillain Barreov sindrom je akutna polineuropatija kojoj obično prethodi neki oblik infekcije, prvenstveno respiratorne ili gastrointestinalne. Početak bolesti uglavnom obilježavaju senzorni simptomi u nogama, nakon čega nastupa progresivna slabost koja se širi proksimalno. Bolest se obično javlja nakon infekcije virusom Epstein-Barr, Myocplasmom pneumoniae, ali najčešće kao posljedica infekcije Campylobacter jejuni i citamegalovirusima. Dijagnoza se temelji na nalazu...
Specifičnosti u zdravstvenoj njezi oboljelog od Miastenije gravis
Specifičnosti u zdravstvenoj njezi oboljelog od Miastenije gravis
Nikolina Mrčela
Mijastenija gravis je neuromuskularna autoimuna bolest koja se javlja u odrasloj dobi češće kod žena. Najizraženiji simptom bolesti je slabost mišića koja se smanjuje nakon odmora. Iako je u najvećem dijelu bolest izazvana stvaranjem protutijela na aceltilkolinske receptore, u 10-15% izazvana je timomom. Najčešći simptomi bolesti su ptoza, dvoslike, umor, disfagija, dizartrija, slabost mišića ruku i nogu. U dijagnostici bolesti služimo se elektromioneurografijom,...
Specifičnosti zdravstvene njege bolesnika s tumorima glave, vrata i gornjeg probavnog trakta
Specifičnosti zdravstvene njege bolesnika s tumorima glave, vrata i gornjeg probavnog trakta
Dea Muharemović
Tumori glave, vrata i gornjeg probavnog trakta nastaju malignom pretvorbom iz zdravih stanica. Dob, spol, rizični čimbenici poput konzumiranja alkohola i duhana i izlaganja UV zračenju pridonose razvoju malignog oboljenja glave, vrata i gornjeg probavnog trakta. Razni simptomi poput stridora, povećanja limfnih čvorova, disfagije, otalgije i sl. ukazuju na mogućnost malignog oboljenja. Temeljitom anamnezom, fizikalnim pregledom i daljnjom dijagnostičkom obradom članovi...
Specifičnosti zdravstvene njege kod oboljelih od moždanog udara s afazijom
Specifičnosti zdravstvene njege kod oboljelih od moždanog udara s afazijom
Antonia Markić
Moždani udar je naziv za iznenadno odumiranje moždanog tkiva koje nastaje zbog prekida krvotoka ili zbog nedostatne opskrbe mozga kisikom. Dijeli se na ishemijski i hemoragijski. Podatci koje je objavilo Global Burden of Disease 2015. godine uz demografske projekcije Eurostata predviđaju porast ukupnog broja oboljelih od moždanog udara u Europskoj uniji za 34% u razdoblju od 2015. do 2035. godine. Europski savez za moždani udar (SAFE, engl. Stroke Alliance for Europe) je u svom...
Specifičnosti zdravstvene njege oboljelih od multiple skleroze
Specifičnosti zdravstvene njege oboljelih od multiple skleroze
Anđela Marušić
Multipla skleroza je autoimuna, degenerativna, demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava. Oštećenja mogu zahvatit područja velikog i malog mozga, moždanog debla i kralježnične moždine. Na mjestima oštećenja mijelinske ovojnice dolazi do stvaranja demijeliziranih plakova (mozak i kralježnična moždina) te često bude zahvaćen vidni živac. Te promjene dovode do blokade prijenosa živčanih impulsa, uzrokovajući poremećaje funkcije središnjeg živčanog sustava....
Specifičnosti zdravstvene skrbi umirućeg pacijenta u kući
Specifičnosti zdravstvene skrbi umirućeg pacijenta u kući
Katarina Radnić
Velik broj oboljelih svakodnevno umire od posljedica terminalnih bolesti, poput malignih bolesti, kroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti. Svi smo svjesni da su smrt i umiranje posljednji i sigurni događaj života, te da je ljudski život jedan i neponovljiv. Zato svako ljudsko biće ima pravo da dostojanstveno završi svoj život. Vrlo važna komponenta suvremene medicine jest palijativna medicina koja se brine za optimalnu kvalitetu života pacijenta sve do smrti i područje je...

Paginacija