Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka 2020. proglasila je širenje novog Sars-CoV-2 virusa globalnom pandemijom što je izvršilo značajan pritisak i ukazalo na brojne slabosti zdravstvenih sustava. Najčešći simptomi COVID-19 infekcije uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, umor, suhi kašalj, gubitak ili promjenu osjeta mirisa ili okusa, kao i teške respiratorne i druge komplikacije koje zahtijevaju hospitalizaciju ili smještanje u jedinice intenzivnog liječenja. Rano dijagnosticiranje presudno je za otkrivanje aktivnih slučajeva, kontrolu širenja infekcije i optimalno zbrinjavanje pacijenata. Zlatni standard za postavljanje dijagnoze je lančana reakcija polimeraze reverznom transkripcijom (RT-PCR). Glavne radiološke metode dijagnosticiranja su radiografsko snimanje pluća i kompjutorizirana tomografija, svaka sa svojim prednostima i ograničenjima. U uvjetima svjetske zdravstvene krize, zdravstvenom sustavu potrebne su nove tehnologije za praćenje i kontrolu širenja pandemije. Jedna od takvih tehnologija je i umjetna inteligencija, te se u ovom radu pregledom literature nastojalo prikazati potencijalne prednosti sustava umjetne inteligencije koji bi znatno olakšali borbu protiv pandemije i tako utjecali na smanjenje pritiska na zdravstvene sustave diljem svijeta. Početna istraživanja usredotočila su se na dijagnostiku i prognozu infekcije pomoću radiografskih slika ili CT prikaza pluća. Sustavi umjetne inteligencije u tim su istraživanjima uspoređivani s tumačenjima iskusnih radiologa te su postigli obečavajuće rezultate. Ipak, većina razvijenih sustava ograničena je malim skupovima podataka, nije dostupna za javnu upotrebu, bez otvorenog pristupa i tako nedostupna istraživačkoj zajednici za nadogradnju.