| Abstract | Ciljevi. Ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi stupnjeve sagorijevanja na poslu i razine suosjećanja na čitavoj skali i na pojedinačnim podskalama (izbjegavanje ravnodušnosti, humanost, usredotočena svjesnost i ljubaznost) kod medicinskih sestara/tehničara i ispitati odnos sagorijevanja na poslu sa stupnjem suosjećanja prema drugima i sociodemografskim obilježjima ispitanika.
Metode. U istraživanju je sudjelovalo 130 medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u KBC-u Split prosječne dobi 33.56 godina i 12.5 godina radnog staža, od kojih je 88.5% bilo ženskog spola. Najveći broj ispitanika je u vrijeme istraživanja bio u bračnoj/izvanbračnoj zajednici (56.2%), oko 40% nisu bili u braku, dok je najmanji broj ispitanika bio razveden ili im je partner preminuo (6.2%). Oko 44% ispitanika nema djece, dok većina ostalih ima jedno ili dva djeteta. Oko 11% ispitanika ima troje i više djece. Korišteni su sljedeći upitnici: Upitnik sagorijevanja na poslu, Skala suosjećajnosti i Upitnik o općim podatcima
Rezultati. Vlastito suosjećanje prema pacijentima ispitanici procjenjuju umjerenim do visokim ocjenama gdje je najveći izuzetak skala suosjećanja – izbjegavanje ravnodušnosti sa standardnim odstupanjem od 3,49. Stupanj sagorijevanja je izražen u umjerenom stupnju sa prosječnim rezultatom od 30,37 i odstupanjem od 8,77. Ispitanici u različitim kategorijama bračnog statusa se međusobno značajno razlikuju (F=4.69, p=0.011), pri čemu najviše stupnjeve sagorijevanja imaju osobe koje nisu u braku (M=33.27, SD=9.34). Značajno višu razinu sagorijevanja imaju ispitanici koji nisu u braku od ispitanika koji su u braku (p=0.011), dok između ostalih skupina statistički značajna razlika nije utvrđena. Nije utvrđena značajna razlika u sagorijevanju između muškaraca i žena (p=0.34). Dob ispitanika je značajno pozitivno povezana s godinama radnog staža i brojem djece. Ispitanici starije kronološke dobi imaju više godina radnog staža i veći broj djece u odnosu na mlađe ispitanike. Dimenzije suosjećanja (izbjegavanje ravnodušnosti, humanost, usredotočena svjesnost i ljubaznost) međusobno su povezane u umjerenom stupnju te su značajno pozitivno povezane s ukupnim rezultatom na Skali suosjećanja. Dakle, medicinske sestre koje su usredotočene na pacijente, prema njima se humano i ljubazno odnose te ne pokazuju ravnodušnost općenito postižu više bodove na skali suosjećanja. Medicinske sestre koje ne pokazuju ravnodušnost, koje su više usredotočene na pacijente i više koriste suosjećajnu zdravstvenu skrb imaju niže razine sagorijevanja na poslu. Regresijski koeficijent ukazuje da se na osnovi iskazane suosjećajne skrbi može predvidjeti stupanj sagorijevanja što upućuje na zaključak da suosjećajna skrb ima zaštitni učinak prema sagorijevanju na poslu (β=-0.24, p<0.008). Više stupnjeve sagorijevanja na poslu moguće je predvidjeti kod zdravstvenih djelatnika koji su manje usredotočeni na svoje pacijente, koji manji broj vlastite djece i kod onih s više radnog staža. Ovi rezultati ukazuju na kombinirani utjecaj osobnih čimbenika i odnosa prema pacijentima na vjerojatnost sagorijevanja na poslu.
Zaključak. Medicinske sestre/tehničari doživljavaju umjerenu količinu sagorijevanja na poslu i umjerene do visoke stupnjeve suosjećanja. Veće stupnjeve sagorijevanja na poslu imaju zdravstveni djelatnici koji su manje usredotočeni na svoje pacijente, koji imaju manji broj vlastite djece i imaju više radnog staža. |
| Abstract (english) | Summary: Aims. The objectives of this study were to determine the burnout level at work and the level of compassion on the whole scale and on individual sub-scales (avoiding indifference, humanity, focused awareness and kindness) in nurses/technicians and examine the relationship of burnout at work with the degree of compassion for others and socio-demographic characteristics of the subject.
Methods. The study involved 130 nurses/technicians employed at Clinical Hospital Centre Split with an average age of 33.56 years and 12.5 years of service, of which 88.5% were female. The largest number of respondents were in marital/non-marital union at the time of the study (56.2%), about 40% were not married, while the smallest number of respondents were divorced or their partner died (6.2%). About 44% of the respondents have no children, while most of the others have one or two children. About 11% of respondents have three or more children. The following questionnaires were used: Workplace Burnout Intensity Questionnaire, Compassion Scale and General data questionnaire
Results. Respondents estimate their own compassion for patients with moderate to high grades, where the greatest exception is the compassion scale – avoiding indifference with a standard deviation of 3.49. The level of burnout is expressed in a moderate degree with an average score of 30.37 and a deviation of 8.77. Subjects in different categories of marital status differ significantly from one another (F = 4.69, p = 0.011), where people who are unmarried experience the highest level of burnout (M = 33.27, SD = 9.34). There is a significantly higher level of burnout for single subjects than married ones (p = 0.011), while amongst other groups a statistically significant difference has not been established. No significant difference of burnout between males and females was found (p = 0.34). The age of the subject is significantly positively related to years of service and the number of children. Subjects who are of a older chronological age have more years of service and more children than younger subjects. The dimensions of compassion (avoiding indifference, humanity, focused awareness and kindness) are interconnected to a moderate degree and are significantly positively linked to the overall result on the compassion scale. Thus, nurses who focus on patients, treat them humanely, treat them with kindness and do not show apathy generally score higher points on the compassion scale. Nurses who don't show apathy, who focus more on patients and use empathetic health care, have lower levels of burnout at work. Regression coefficient indicates that based on the compassionate care shown, the level of burnout can be predicted, which suggests that compassionate care has a protective effect towards burnout at work (β = -0.24, p < 0.008). Higher levels of burnout at work can be predicted in healthcare professionals who are less focused on their patients, who have fewer children of their own and those with more work experience. These results indicate the combined impact of personal factors and patient relationships on the likelihood of burnout at work.
Conclusion. Nurses/technicians experience moderate burnout at work and moderate to high levels of compassion. Higher levels of burnout at work are experienced by health professionals who are less focused on their patients, who have fewer children of their own and have more seniority. |
