prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze
  Preuzmi
PDF 887.77 KB
završni rad
Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze
2017. urn:nbn:hr:176:547285
Šunjić, Borna
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija

Citirajte ovaj rad

Šunjić, B. (2017). Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze (Završni rad). Split: Sveučilište u Splitu. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:547285

Šunjić, Borna. "Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze." Završni rad, Sveučilište u Splitu, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:547285

Šunjić, Borna. "Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze." Završni rad, Sveučilište u Splitu, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:547285

Šunjić, B. (2017). 'Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze', Završni rad, Sveučilište u Splitu, citirano: 10.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:547285

Šunjić B. Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze [Završni rad]. Split: Sveučilište u Splitu; 2017 [pristupljeno 10.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:547285

B. Šunjić, "Utjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze", Završni rad, Sveučilište u Splitu, Split, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:547285

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:547285
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUtjecaj gadolinijskih kontrastnih sredstava na krvno-moždanu barijeru i nastanak nefrogene sistemske fibroze
Naslov (engleski)THE EFFECT OF THE GADOLINIUM,BASED CONTRAST AGENTS ON BLOOD, BRAIN BARRIER AND CREATION OF NEPHROGENIC SYSTEMIC FIBROSIS
AutorBorna Šunjić
MentorKrešimir Dolić (mentor)
Član povjerenstvaIvana Štula (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaSanja Lovrić Kojundžić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaKrešimir Dolić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
(Sveučilišni odjel zdravstvenih studija)
Split
Datum i država obrane2017-07-12, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Sažetak
Razvojem medicine i tehnologije došlo je i do usavršavanja magnetske rezonancije te ona danas spada u standardne i česte dijagnostičke pretrage. Tijekom snimanja nerijetko je potrebno apliciranje kontrastnog sredstva, radi boljeg isticanja razlika između tkiva i patomorfoloških promjena. Najčešće korištena su gadolinijska kontrastna sredstva. Sastoje se od iona gadolinija i molekule nosača koja se naziva kelat. Strukturno gledano dijele se na linearne i makrocikličke, a po fizičkim svojstvima dijelimo ih na ionske i neionske. Ušli su u kliničku uporabu 1987. godine i od tada se 9 vrsta svakodnevno koristi diljem svijeta. Većina pacijenata nakon apliciranja neće imati nikakve nuspojave, ali oni pacijenti koji otprije pate od neke bubrežne bolesti mogu razviti nefrogenu sistemsku fibrozu. Razvoj ove bolesti zbog utjecaja gadolinijskih kontrastnih sredstava prepoznat je 2006.godine. NSF je sistemska bolest koja se prvo manifestira na koži pacijenta, ali može utjecati i na unutarnje organe. Najveći broj slučajeva NSF-a izaziva neionski, linearni kontrast gadodiamid zvan Omniscan, a u razvoju ove bolesti velik utjecaj ima i doza apliciranog kontrasta. Efikasna terapija za NSF ne postoji, pa se kod rizičnih pacijenata preporuča izvođenje drugih alternativnih pretraga ili korištenje stabilnijih kontrasta u što manjim dozama. 2014.godine je prvi put primijećen abnormalno visok intenzitet signala u nucleusu dentatusu i globusu pallidusu u T1 mjerenoj slici te njegova povezanost s povećanjem kumulativne doze gadolinijskih kontrastnih sredstava. Tada je dokazano da gadolinij ipak prolazi kroz netaknutu krvno – moždanu barijeru i taloži se u mozgu, posebice u nucleusu dentatusu. Većina pacijenata koja su pokazala povećan intenzitet signala na T1 slici primili su linearno kontrastno sredstvo, dok se kod makrocikličkih bilježe neznatne promjene. Dugoročni učinak nataloženog gadolinija na mozak nije poznat i zahtijeva daljnja istraživanja.
Sažetak (engleski)
The development of medicine and technology enabled the advancement of magnetic resonance imaging, which is an often-used diagnostic procedure nowadays. For highlighting the differences between healthy - tissue and pathomorphological changes, a contrast agent is commonly used. Gadolinium is used in magnetic resonance imaging as an MRI contrast agent. It consists of gadolinium ions and a carrier molecule. Structurally there are two types of the agent: linear and macrocyclic, while they can also be divided into two subtypes based on physical properties: ionic and non-ionic. They were first introduced to clinical use in 1987 and since then, 9 different types are used around the world. After applying contrast most of the patients shouldn’t experience any side effects, those with kidney diseases, however, are known to develop nephrogenic systemic fibrosis. The occurrence of this disease caused by gadolinium was first noticed in 2006. NSF is a systematic disease, first manifested on the skin of the patient, but it can also affect other organs. In most cases, NSF is caused by non-ionic linear gadodiamide Omniscan. The development of NSF is also under the influence of applied dose. Since there is no effective therapy for this disease, other alternative procedures are advised in certain risk groups. A high signal intensity in nucleus dentatus and T1 globus pallidus and its correlation with high cumulative dosage of gadolinium contrast agents was first noticed in 2014. It was proven that gadolinium-based contrast agents pass the blood– brain barrier and are deposited in the brain, especially in nucleus dentatus. Most patients that showed a higher signal intensity in T1 imaging had received a linear contrast agent, while others that had received macrocyclic agents showed little to no change. There is no known long-term effect of gadolinium deposition in the brain and the studies should be conducted.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:176:547285
Studijski programNaziv: Radiološka tehnologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) radiološke tehnologije (univ.bacc.rad.techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-05-15 10:01:01